NOVI ZAKON U PROCEDURI – Kako poboljšati poziciju obrtnika: U FBiH ih ima oko 52 hiljade, a ima prostora za mnogo više

Novi federalni zakon o obrtu koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri izazvao je nezadovoljstvo upravo obrtnika. Kako većina stranaka podržava predloženi tekst, strah obrtnika da će novi zakon, koji donosi samo kozmetičke promjene, a ne suštinske, biti usvojen je opravdan.

Prije nekoliko dana u Sarajevu je održan okrugli sto “Budućnost obrta u FBiH” koji je nastojaoaktuelizirati ovu temu te staviti akcent na stanje obrtničkog sektora kod nas.

Obrti predstavljaju značajan oblik organizovanja u našoj zemlji. Prema posljednjim podacima za Federaciju BiH, danas posluje oko 52 hiljade obrtnika koji zapošljavaju oko 12 posto svih zaposlenih radnika. Obzirom da većina njih čini dio male privrede, postoji još uvijek značajan potencijal da se putem registracije obrta zaposli značajan broj osoba.

Analitičar Faruk Hadžić za Klix.ba kaže kako je kroz novi zakon koji bi trebao tretirati ovu oblast resorno federalno ministarstvo probalo riješiti neke probleme s kojima se obrtnici susreću.

“Nešto jeste riješeno, ali ne sve ono što su obrtnici tražili. Međutim, ne treba zaboraviti da poslovanje obrtnika nije regulisano samo jednim zakonom. Kao najbolji primjer navodim trenutni Zakon o doprinosima u FBiH, ali i prijedlog novog zakona. Naime, obračun doprinosa za obrtnike je nešto drugačiji u odnosu na preduzeća. Prema zakonu, svake godine se utvrđuje nova osnovica za obračun doprinosa za obrtnike, koja je vezana za rast prosječne bruto plate u FBiH”, izjavio je Hadžić.

On navodi primjer da ukoliko dođe do povećanja plata u javnom sektoru, poput plata u obrazovanju, zdravstvu, administraciji, time će se povećati osnovica za obračun doprinosa obrtnika. Upravo zbog toga, obrtnici svake godine imaju veće izdatke za doprinose, bez obzira na to da li oni bolje ili lošije posluju.

“Čak kada bismo imali idealan Zakon o obrtima u FBiH, ovaj problem vezano za obračun doprinosa može u potpunosti ugroziti poslovanje obrtnika u budućnosti.

Kao neka od rješenja za unapređenje statusa obrtnika vidim prije svega omogućavanje brže i lakše registracije obrtnika online putem. Danas živimo u vremenu interneta i informacionih tehnologija, gdje bi se na takav način, digitalizacijom procesa, omogućilo jednostavnije poslovanje”, smatra on.

Dodaje kako je potrebno izmijeniti koncept obračuna doprinosa koji se ne smije više vezivati za prosječnu bruto platu u FBiH. Prijedlog može ići u pravcu da se propiše minimalni i paušalni iznos doprinosa za zdravstvo, a da se za doprinos za PIO koliko želi, ali ne ispod propisanog minimuma.

“Treće, obrtnicima se treba omogućiti vanjskotrgovinsko poslovanje, iako je prijedlogom zakona predviđeno. Danas imate obrtnike koji npr. izrađuju rukotvorine, a ne mogu ih legalnim putem slati u inozemstvo, ili recimo neko ko pruža usluge za inozemnog klijenta. Takođe, potrebno je omogućiti da obrtnici mogu legalno uvoziti materijal ili uređaje neophodne za rad te da za to nisu u obavezi da angažuju posredničke firme”, naveo je.

Nastavlja kako bi obrtnici takođe trebali da odgovaraju, kao i preduzeća do određenog iznosa, a ne cjelokupnom imovinom, te bi isto tako trebalo da se precizno odredi šta je imovina obrta, a šta fizičke osobe.

“Peto, trebalo bi razmisliti, dali u sklopu registracije obrta, ili kroz potpuno neki novi vid pravnog organizovanja, regulisati status samo zaposlenika koji mogu raditi od kuće i gdje nije potreban poslovni prostor. Na ovaj način riješili bismo mnoge probleme osoba koje rade na crno, pa da budu legalni dio sistema.

 

Šesto, potrebno je ukinuti i smanjiti razne parafiskalne namete, poput takse za istaknutu firmu ili ukidanje taksi na registraciju obrta. Npr. ukoliko bi se ukinula taksa za osnivanje obrta, budžeti bi ostali bez zanemarivo malog iznosa sredstava, a indirektne koristi su ogromne, jer će se kroz zapošljavanje osoba plaćati doprinosi, a ako je osoba vila na birou, onda će država imati manje izdatke za zdravstveno osiguranje za tu nezaposlenu osobu”, zaključio je Faruk Hadžić. (Klix.ba)

IMG_1282 IMG_1285 IMG_1302 IMG_1307 IMG_1282 IMG_1285 IMG_1302 IMG_1307 sirbegovicgroup thumb464-alibegovic-024eaed8233f9cf1c279f25c9e6e07eb ambra dobojproomet gakom gassing his hasicevic husanovic idea radial mirror mekic media massinox kovan ivado imeroski stil urban brezje dusa dzambo edoslad eurogalant fragmat poly plastex plamnigo olimp mirna megati limorad klaus radius sax siskotrade suman variplast velfarm zeka tring baupartner trenica Grin Gracanica HST-150x150 Tehno-Biro-mala Wirac-150x150 Trgovir-150x150 Motorex-150x150 Sagra-150x150 Ingrat-150x150 AB-Beton-150x150