Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH danas je usvojio predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit, pri čemu je Vlada Federacije BiH prihvatila amandman delegata Rame Isaka u svrhu preciziranja pravne norme.

Zato će zakon biti vraćen na usaglašavanje u Predstavnički dom, koji je ranije prihvatio to zakonsko rješenje.

Da bi stupilo na snagu potrebno je da bude usvojen u istovjetnom tekstu u oba doma.

Izmjene i dopune Zakona potrebno je izvršiti zbog usklađivanja terminologije s novim međunarodnim računovodstvenim standardima koji su stupili na snagu.

To je neophodno uraditi prije 28. februara ove godine do kada se predaju finansijski izvještaji.

Ovakav zakon koji tretira usklađivanje s računovodstvenim standardima će osigurati da ne bude dodatnih troškova na teret poslodavca.

Izvor: Akta

Usvojen Zakon o visini stope zatezne kamate: Smanjena sa 12 na 10 posto godišnje

Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH je po hitnom postupku usvojio novi Zakon o visini stope zatezne kamate.

Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”, odnosno prestat će važiti aktuelni Zakon o visini stope zatezne kamate i Zakon o visini stope zatezne kamate na neizmirena dugovanja.

Praktično, to znači da će se na postojeće neplaćene novčane obaveze obračunavati kamata po stopi od 12 posto godišnje do dana stupanja na snagu novog zakona, dok će se obračun kamate nakon perioda stupanja na snagu ovog zakona do trenutka isplate novčane obaveze vršiti po stopi od 10 posto godišnje, kako je određeno novim zakonom.

Osim smanjenja stope zatezne kamate sa 12 na 10 posto godišnje, propisano je da iznos obračunate zatezne kamate ne može biti veći od glavnog duga. Na osnovu toga, privredni subjekti koji imaju problem s likvidnošću lakše će izmiriti glavni dug i plaćanje dospjelih obaveza.

Na predstojećoj sjednici Doma naroda trebali bi se razmatrati i prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH, nacrt zakona o elektronskom potpisu, podršci porodicama s djecom, reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca, kao i izmjene i dopune Zakona o privrednim društvima.

Predloženo je da se izaberu i predsjednici, zamjenici i članovi stalnih radnih tijela Doma naroda Parlamenta F BiH.

Delegati su usvojili i Prijedlog zakona poreza na dobit, kao i Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji.

U obrazloženju je rečeno da je Vlada F BiH predložila zakon još 2016. godine. Na osnovu zaključaka oba doma Parlamenta provedena je javna rasprava, a sva kantonalna ministarstva su imala aktivnu ulogu.

Ovim zakonom uređuje se sadržaj, način i uvjeti za obavljanje obrtničke djelatnosti i domaće radinosti, osnivanje, poslovanje, zajedničko obavljanje i prestanak obavljanja obrta, srodnih djelatnosti i domaće radinosti. U fokusu ovog zakona je obrtnička komora.

VLADA FBiH Ministar Zukić o prijedlogu federalnog zakona: Nove pogodnosti za obrtnike

Izvor: Faktor

Nakon što je Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH na sjednici održanoj 10. i 11. septembra prošle godine usvojio Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH, u tekstu koji je utvrdila Vlada Federacije BiH, ovaj prijedlog razmatrat će i Dom naroda Federalnog parlamenta na sutrašnjoj sjednici.

Tim povodom, federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić napominje da ovaj zakon prvi put omogućava obrtnicima vanjskotrgovinsko poslovanje, skraćenu proceduru i pojednostavljenu registraciju obrta.

-Prilikom registracije obrta od nadležne općinske ili gradske službe, omogućeno je pribavljanje dokumentacije po službenoj dužnosti, a propisana je odgovornost službenika u slučaju neizdavanja rješenja u zakonom propisanom roku. Uz to, stvoreni su uvjeti za uspostavljanje funkcije Obrtnog registra i na taj način će prvi put biti omogućena evidencija obrtnika u Federaciji BiH, što će biti polazni osnov za planove i programe usmjerene na poboljšanje poslovnog okruženja, odnosno unapređenje obrtništva u cjelini – kaže ministar Zukić.

Kako obrtnici, kao pokretači ekonomije, predstavljaju važan segment privrede U F BiH, tako je i cilj Prijedloga zakona da doprinese uspostavljanju znatno efikasnijeg okvira i povoljnijeg poslovnog okruženja i tako istinski unaprijedi oblast obrtništva.

Obrtnička članarina je i dalje obavezna, ali je njezina visina usklađena na nivou BiH. Umjesto propisane visine koja se obračunavala u iznosu od jedan posto od utvrđene bruto osnovice za obračun doprinosa, propisana je nova u fiksnom iznosu od dvije KM. Ukinuta je mogućnost obavljanja obrta bez rješenja, čime prestaje propisana eventualna odgovornost obrtnika, ako započne obavljanje obrta bez rješenja, a bez prethodnog ispunjenja propisanih uslova.

-Ukinuta je i mogućnost kupoprodaje obrta, jer u praksi to nije moglo biti realizovano na način propisan važećim Zakonom, a bez prethodnog prestanka rada obrta. Obrt kao cjelina ne može biti prenesen na drugu osobu njegovom kupovinom, jer je ID obrta koji sadrži 13 cifara za svaku osobu različit, zbog čega ga je, prije prodaje, neophodno odjaviti. Dakle, kupoprodaja obrta može biti realizovana nakon odjave obrta, sklapanjem kupoprodajnog ugovora kod nadležnog organa. To što kupoprodaja obrta nije propisana Zakonom ne sprečava mogućnost njene realizavije u praksi- napominje federalni ministar.

Zukić ukazuje i na to da je ukinuta podjela obrta na vezane i posebne obrte, čime je takođe prvi put, omogućeno obavljanje pojedinih vrsta obrta i bez stručne spreme koja je velikim dijelom sprečavala obrtnike, posebno mlade ljude, da registruju željeni obrt, a bez nepotrebnih administrativnih prepreka.

Prijedlog zakona omogućava i fizičkim osobama i penzionerima obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja, u skladu sa zakonom koji uređuje oblast penzijsko-invalidskog osiguranja.

-Značajan iskorak u odnosu na postojeći Zakon je ograničenje eventualnog izvršenja nad imovinom obrtnika, koje nije moguće provesti na stvarima i pravima koje obrtnik upotrebljava za obavljanje svoje osnovne djelatnosti, kao niti na nužnim stambenim dijelom neophodnim za njegovo i stanovanje članova uže porodice- izjavio je federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić.

Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima u F BiH pripremljen je uz podršku Grupacije Svjetske banke (Međunarodne finansijske korporacije IFC), te uz sveobuhvatnu analizu postojećeg zakonskog okvira.

Aktuelni Zakon nije mijenjan već deset godina, iu čega proističe i obaveza njegovog usaglašavanja kako sa pozitivnim domaćim zakonskim propisima, tako i sa zakonodavstvom Evropske unije, sa napomenom da je Evropska komisija u prijedlogu svog Programa rada za naredni period planirala, između ostalog, i usvajanje novog federalnog zakona u prvom kvartalu ove godine.

NOVI ZAKON U PROCEDURI – Kako poboljšati poziciju obrtnika: U FBiH ih ima oko 52 hiljade, a ima prostora za mnogo više

Novi federalni zakon o obrtu koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri izazvao je nezadovoljstvo upravo obrtnika. Kako većina stranaka podržava predloženi tekst, strah obrtnika da će novi zakon, koji donosi samo kozmetičke promjene, a ne suštinske, biti usvojen je opravdan.

Prije nekoliko dana u Sarajevu je održan okrugli sto “Budućnost obrta u FBiH” koji je nastojaoaktuelizirati ovu temu te staviti akcent na stanje obrtničkog sektora kod nas.

Obrti predstavljaju značajan oblik organizovanja u našoj zemlji. Prema posljednjim podacima za Federaciju BiH, danas posluje oko 52 hiljade obrtnika koji zapošljavaju oko 12 posto svih zaposlenih radnika. Obzirom da većina njih čini dio male privrede, postoji još uvijek značajan potencijal da se putem registracije obrta zaposli značajan broj osoba.

Analitičar Faruk Hadžić za Klix.ba kaže kako je kroz novi zakon koji bi trebao tretirati ovu oblast resorno federalno ministarstvo probalo riješiti neke probleme s kojima se obrtnici susreću.

“Nešto jeste riješeno, ali ne sve ono što su obrtnici tražili. Međutim, ne treba zaboraviti da poslovanje obrtnika nije regulisano samo jednim zakonom. Kao najbolji primjer navodim trenutni Zakon o doprinosima u FBiH, ali i prijedlog novog zakona. Naime, obračun doprinosa za obrtnike je nešto drugačiji u odnosu na preduzeća. Prema zakonu, svake godine se utvrđuje nova osnovica za obračun doprinosa za obrtnike, koja je vezana za rast prosječne bruto plate u FBiH”, izjavio je Hadžić.

On navodi primjer da ukoliko dođe do povećanja plata u javnom sektoru, poput plata u obrazovanju, zdravstvu, administraciji, time će se povećati osnovica za obračun doprinosa obrtnika. Upravo zbog toga, obrtnici svake godine imaju veće izdatke za doprinose, bez obzira na to da li oni bolje ili lošije posluju.

“Čak kada bismo imali idealan Zakon o obrtima u FBiH, ovaj problem vezano za obračun doprinosa može u potpunosti ugroziti poslovanje obrtnika u budućnosti.

Kao neka od rješenja za unapređenje statusa obrtnika vidim prije svega omogućavanje brže i lakše registracije obrtnika online putem. Danas živimo u vremenu interneta i informacionih tehnologija, gdje bi se na takav način, digitalizacijom procesa, omogućilo jednostavnije poslovanje”, smatra on.

Dodaje kako je potrebno izmijeniti koncept obračuna doprinosa koji se ne smije više vezivati za prosječnu bruto platu u FBiH. Prijedlog može ići u pravcu da se propiše minimalni i paušalni iznos doprinosa za zdravstvo, a da se za doprinos za PIO koliko želi, ali ne ispod propisanog minimuma.

“Treće, obrtnicima se treba omogućiti vanjskotrgovinsko poslovanje, iako je prijedlogom zakona predviđeno. Danas imate obrtnike koji npr. izrađuju rukotvorine, a ne mogu ih legalnim putem slati u inozemstvo, ili recimo neko ko pruža usluge za inozemnog klijenta. Takođe, potrebno je omogućiti da obrtnici mogu legalno uvoziti materijal ili uređaje neophodne za rad te da za to nisu u obavezi da angažuju posredničke firme”, naveo je.

Nastavlja kako bi obrtnici takođe trebali da odgovaraju, kao i preduzeća do određenog iznosa, a ne cjelokupnom imovinom, te bi isto tako trebalo da se precizno odredi šta je imovina obrta, a šta fizičke osobe.

“Peto, trebalo bi razmisliti, dali u sklopu registracije obrta, ili kroz potpuno neki novi vid pravnog organizovanja, regulisati status samo zaposlenika koji mogu raditi od kuće i gdje nije potreban poslovni prostor. Na ovaj način riješili bismo mnoge probleme osoba koje rade na crno, pa da budu legalni dio sistema.

 

Šesto, potrebno je ukinuti i smanjiti razne parafiskalne namete, poput takse za istaknutu firmu ili ukidanje taksi na registraciju obrta. Npr. ukoliko bi se ukinula taksa za osnivanje obrta, budžeti bi ostali bez zanemarivo malog iznosa sredstava, a indirektne koristi su ogromne, jer će se kroz zapošljavanje osoba plaćati doprinosi, a ako je osoba vila na birou, onda će država imati manje izdatke za zdravstveno osiguranje za tu nezaposlenu osobu”, zaključio je Faruk Hadžić. (Klix.ba)

IMG_1282 IMG_1285 IMG_1302 IMG_1307 IMG_1282 IMG_1285 IMG_1302 IMG_1307 sirbegovicgroup thumb464-alibegovic-024eaed8233f9cf1c279f25c9e6e07eb ambra dobojproomet gakom gassing his hasicevic husanovic idea radial mirror mekic media massinox kovan ivado imeroski stil urban brezje dusa dzambo edoslad eurogalant fragmat poly plastex plamnigo olimp mirna megati limorad klaus radius sax siskotrade suman variplast velfarm zeka tring baupartner trenica Grin Gracanica HST-150x150 Tehno-Biro-mala Wirac-150x150 Trgovir-150x150 Motorex-150x150 Sagra-150x150 Ingrat-150x150 AB-Beton-150x150